Potrošnja i prodaja

Prosumer

Proizvodite, trošite i prodajte u mrežu

Obnovljivi izvori energije

Smanjite troškove, trošite energiju i zaradite

Proizvođači i potrošači na tržištu električne energije

Prosumer (Bos. – Prosjumer) je kovanica od engleskih riječi producer (proizvođač) i consumer (potrošač) i označava model proizvodnje električne energije iz Obnovljivih izvora energije i to prvenstveno solarnih elektrana, gdje se domaćinstva i privreda pojavljuju u dvojnoj ulozi proizvodeći električnu energiju za vlastite potrebe, a eventuani višak proizvodnje puštaju u mrežu, a iz mreže povlače električnu energiju kada imaju manjak ili nedovoljnu proizvodnju iz vlastitog sistema. Koncept je vrlo raširen u svijetu i za razliku od modela koji se koristi u BiH, demokratičan je, puno je jednostavniji za primjenu i uobičajeno nije oslonjen na subvencioniranje na dugi rok nego se subvencioniranje uglavnom vrši kroz učešće u troškovima instalacije sistema i obavezu preuzimanja viška proizvedene električne energije po različitim modelima i cijenama. Pod pretpostavkom da su vlasti u BiH imale sluha za korištenje modela promocije i podsticanja proizvodnje električne energije iz OIE na bazi prosumjera, a uz pretpostavku da prosječna cijena izgradnje solarne elektrane na krovu iznosi između 2.000 i 3.000 KM po kW instalirane snage, te da se vrši subvencioniranje investicije sa 50% iz prikupljenih sredstava po osnovu naknade za OIE u narednoj tabeli su dati podaci o mogućim efektima:

Da je odabran ovaj model, BiH bi na kraju 2019. godine imala 40.425 prosjumera koji bi iz instaliranih 80,85 MW snage solarnih elektrana proizvodili ukupno 108,47 GWh električne energije, od čega bi polovinu sami potrošili, a drugu polovinu isporučili u sistem. Ovako putem FiT modela imamo samo 140 proizvođača koji su uz milionske godišnje subvencije u 2019. godini proizveli svega 30,4 GWh odnosno 3,57 puta manje električne energije nego što bi je proizveli prosjumeri da je ovaj model korišten. Pri tome i sami prosjumeri bi u posmatranom periodu uštedili na vlastitim računima za energiju u posmatranom periodu više od 37 miliona KM. Ukoliko pretpostavimo da bi ukupan proizvedeni višak električne energije koju su prosjumeri predali u sistem bio plaćen svega 30 KM po MWh (što je ispod 50% tržišne cijene) prosjumeri bi zaradili ukupno dodatnih 3.757.620 KM (125.254 MWh x 30 KM) koliko bi najmanje iznosila i zarada snabdjevača koji bi tu energiju preuzeli i dalje prodali po tržišnoj cijeni. Da su se vlasti odlučile na model sličan italijanskom i finansirale zainteresovane prosjumere sa 100% subvencijom za izgradnju solarnih elektrana na krovovima individualnih objekata uz obavezu besplatne isporuke viška električne energije, imali bi sljedeću situaciju:

U ovom slučaju imali bi 20.212 prosjumera koji bi proizveli u 2019. godini 54,23 GWh (78,4% više električne energije nego sve solarne elektrane iz sistema podsticaja) i pri tome na svojim računima za energiju uštedili 8,1 milion KM, dok bi u mrežu besplatno predali 27,1 GWh električne energije odnosno gotovo 90 % energije koju isporučuju solarne elektrane iz sistema podsticaja po prosječnoj garantovanoj cijeni od čak 387,25 KM odnosno 198 EUR/MWh. Pored alternativne upotrebe u svrhu proizvodnje električne energije i smanjenje potrošnje električne energije, novac prikupljen od naknada mogao se upotrijebiti i u druge svrhe koje doprinose ciljevima energetske tranzicije kao što su: Mogućnost da se, za novac utrošen u prethodnih 5 godina na plaćanje previsokih premija za proizvodnju električne energije iz OIE (121,3 miliona KM) moglo, uz subvenciju od 50%, utopliti sa fasadom i izolacijom od 10 cm najmanje 30.00013 individualnih stambenih objekata u BiH, što bi donijelo uštedu na troškovima grijanja i hlađenja tih objekata od najmanje 50%, a u ujedno podiglo kvalitet življenja ukućana, smanjilo korištenje uglja, drveta ili električne energije za grijanje i hlađenje i podiglo vrijednost nekretnine i produžilo njen životni vijek. S obzirom da je transport jedan od velikih potrošača fosilnih goriva, te da pri tome transport u gradovima najviše doprinosi zagađenju, a time i ugrožavanju zdravlja ljudi, za 121,3 miliona KM utrošenih na premije proizvođačima električne energije iz OIE moglo se nabaviti preko 400.000 bicikala i besplatno podijeliti građanima u BiH gradovima, što bi sigurno značajno uticalo na smanjenje troškova za transport, uvoz i potrošnju nafte i naftnih derivata, a time i na smanjenje zagađenja. Da smo novac od naknada potrošili na sadnju drveća mogli smo posaditi najmanje 6 miliona stabala koja bi nam uštedila godišnje preko 6 miliona tona emisije CO2 i znatno popravila situaciju vezanu za zagađenje zraka, eroziju tla i poplave. Svi navedeni primjeri zorno pokazuju da je mnogo veći efekat i mnogo bolji i održiviji rezultat mogao biti postignut da se umjesto primjene FIT sistema drugačije pristupilo energetskoj tranziciji što upućuje na potrebu da se postojeći model podsticaja što prije mijenja, redefinišu prioriteti energetske tranzicije u skladu sa novim direktivima i politikama EU i ambicioznim ciljevima postavljenim za naredni period.

Logo-transparentni-1 O nama

eSOLAR DINAMIKA d.o.o. je hrvatska projektantska tvrtka sa sjedištem u Splitu koja se bavi projektovanjem, izgradnjom, mjerenjem i održavanjem fotonaponskih solarnih elektrana. eSOLAR DINAMIKA d.o.o. nudi mogućnost izgradnje Off-Grid, Hybrid i On-Grid sistema elektrana za sve naše klijente.