„S primjenom tehnologije plutajućih fotonaponskih elektrana možemo dobro iskoristiti inače nedovoljno iskorištene vodene površine. U okruženju u kojem je raspoloživi prostor ograničen, ovakvi sistemi su izuzetno vrijedna dopuna tradicionalnijim solarnim instalacijama na krovovima ili na zemljištu“, rekao je Johan Janker, direktor uprave ECOwind-a. Postupak je s ovim projektom izuzetno ubrzan, saopćila je njemačka kompanija BayWa r.e. Za samo deset nedjelja postavljeno je preko 45.000 solarnih modula. Pokriveno je 42 odsto površine dva jezera.

Menadžer projekta Benedikt Kameršteter rekao je da su glavni izazovi ovog projekta bili dobijanje odobrenja za primjenu ove nove fotonaponske tehnologije u Austriji i uslovi na terenu, gde visinska razlika između mjesta na kopnu na kojem je sastavljeno 2.844 plutajuća nosača i nivoa vode iznosi sedam metara. Kako bi se zaštitio ekosistem, nekoliko godina će biti rađena redovna istraživanja o populaciji riba u jezerima i vilinih konjica, saopćeno je. Uključujući Grafenvert, BayWa r.e. je izveo ukupno 15 plutajućih fotonaponskih projekata sa više od 230 megavata širom svijeta.

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente

Projekat na kojem istraživači rade razvija orbitalne solarne elektrane i baziran je na projektu Caltech Space Solar Power Project (SSPP), koji postoji od 2013. godine, a američki poduzetnik i filantrop Donald Bren je za projekat donirao impresivnu sumu od 100 miliona dolara. Početkom ove godine, u svemir je poslan prvi takav probni satelit, svemirski demonstrator solarne energije (SSPD) težine 50 kilograma koji testira tehnologije za strukturne komponente, mikrovalni prenos energije do stanice na Zemlji i svemirske solarne module.

Istraživači iz Austrije također su uključeni u misiju. Šest od 32 modula solarnih ćelija koji su dio eksperimenta Alba na satelitu dolaze iz LIT Soft Materials Lab sa Univerziteta Johannes Kepler (JKU) u Lincu gdje se više od deset godina radi na razvoju izuzetno tankih fotonaponskih ćelija.

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente

Brana se nalazi u švicarskom kantonu Glarus, a okružena je snijegom prekrivenim vrhovima. Cilj projekta je proizvodnja 3,3 miliona kW energije godišnje za napajanje 700 domaćinstava. Na zidove brane je postavljeno 5.000 solarnih modula, a brana je “dom” i hidroelektrane. Širina instalacije solarnih modula iznosi jedan kilometar, a niz je dizajniran za stvaranje 2,2 MW električne energije. Iako postavljanje solarnih modula u planinama prekivenim snijegom može izgledati kontraintuitivno, Axpo očekuje da će oni bolje raditi u ovim regijama, posebno zimi. Razlog je to što za razliku od nižih nadmorskih visina u kojima dominira magla u zimskim mjesecima, na većim visinama u Švicarskoj sija sunce. Dodatna prednost je bijeli snijeg koji reflektira sunčevu svjetlost na solarne module, što također stvara veće prinose pri radu na nižim temperaturama. Na taj način se očekuje proizvodnja tri puta veće energije u zimskim mjesecima kao što su februar i mart u odnosu na ostatak godine.

U narednim godinama je planirana izgradnja 4.200 solarnih projekata u niskim i planinskim regijama Švicarske. Prošle godine je Vlada ove zemlje izmijenila svoj Zakon o energiji kako bi omogućila brža odobrenja za nove solarne elektrane u zemlji. Denner, diskontni lanac koji je također dio AlpinSolara, potpisao je dugoročni ugovor o kupovini električne energije od ovog projekta.

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente

Novi terminal Međunarodnog aerodroma John F. Kennedy u New Yorku uskoro će djelimično napajati mikromreža, koja će ujedno biti i najveći krovni solarni sistem u ovom gradu. Novi projekat se sastoji od mikromreže koja će stvarati 11,34 megavata električne energije iz krovnih solarnih, gorivih ćelija i baterija. Projekat će sadržavati i sistem koji će zadržavati toplotu gorivih ćelija kako bi se grijala ili hladila voda. Inicijativu će predvoditi AlphaStruxure, koji predstavlja saradnju i zajedničko ulaganje privatne investicijske kompanije Carlyle Group i francuskog Schneider Electrica. Entitet će izgraditi i upravljati energetskim projektom nakon što je dobio ugovor od Lučke uprave New Yorka i New Jerseyja koja stoji iza aerodroma, kao i konzorcija New Terminal One.

“Rješavanje našeg energetskog izazova se svodi na tri stvari, elektrifikaciju, digitalizaciju i dekarbonizaciju dobijanjem više električne energije iz obnovljivih izvora. Mikromreže su ključne za postizanje svega ovoga”, rekla je Annette Clayton, izvršna direktorica kompanije Schneider Electric North America. Kada bude završen, novi sistem napajanja sastojat će se od više od 13.000 solarnih panela, što znači da će biti najveći u New Yorku i na bilo kojem terminalu aerodroma u SAD-u. Što se tiče proizvodnje energije, proizvodit će otprilike količinu energije dovoljne za napajanje 3.570 američkih domaćinstava tokom jedne godine. Sastojat će se od mnogo međusobno povezanih “otoka” koji će sadržavati gorive ćelije i baterije za skladištenje energije.

Cijeli sistem od tri “otoka” bi trebao biti završen do 2026. godine, a posljednji će postati operativan 2029. godine. Sve ovo znači da će New Terminal One moći funkcionisati neovisno od gradske električne mreže tokom hitnih situacija koje uključuju prekid napajanja energijom. Što se tiče karbonskog otiska, očekuje se da će sistem proizvoditi 38 posto manje emisije stakleničkih plinova i smanjiti emisiju dušikovog oksida za 98 posto. Zasad će gorive ćelije koristiti prirodni gas, ali su kompatibilne i s čistijim gorivima kao što je vodik. Inače, novi terminal je dizajniran da unaprijedi iskustvo putnika te će biti jedan od najnaprednijih u svijetu.

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente

Cilj za smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte do 2030. u okviru EU ETS-a povećan je sa 43 odsto na čak 62 procenata sa nivoa izmjerenog 1990. godine. Za drumski saobraćaj, zgradarstvo i goriva za grijanje bi najkasnije 2027. trebalo da se uspostavi odvojeni sistem za trgovanje emisijama, a u njemu će do 2030. cijene biti ograničene na najviše 45 eura po toni ekvivalenta ugljen-dioksida. Ipak, ukoliko cijene energenata budu izuzetno visoke, pokretanje dodatnog ETS-a može da se odloži na 2028. godinu. Dalje, predviđeno je osnivanje Socijalnog klimatskog fonda od 86,7 milijardi eura da se ublaži finansijski udarac ovih promjena na ranjiva domaćinstva.

Parlamentarci i zemlje članice spremaju olakšice i za onaj dio teške industrije koji trenutno dio certifikata za emisije ugljen-dioksida dobija besplatno. Takva pomoć će biti smanjivana dok na kraju 2033. ne bude potpuno ukinuta. Inače, Europski parlament je u junu izglasao prijedlog da besplatne dozvole prestanu da se izdaju dvije godine prije toga. Postepeno ukidanje besplatnih dozvola za emisije trajaće dvije godine duže nego što je Europski parlament prvobitno predložio, a pritom će se uvođenje CBAM-a odvijati istovremeno i istim tempom.

Predviđeno je da Prekogranični mehanizam za prilagođavanje ugljenika (CBAM), zapravo porez ili carina na uvozne sirovine, neke industrijske proizvode i električnu energiju, bude u potpunosti uveden 2034. godine. EU je prošle nedjelje odlučila da taj sistem pokrene sljedećeg oktobra, ali uz prelazni period. Dok je takav režim na snazi, trgovinski partneri iz zemalja kao što su one na Zapadnom Balkanu i Turska samo će obračunavati emisije i izvještavati o njima, bez plaćanja. U sporazumu stoji da će EU naplatu uvoznicima u okviru CBAM-a uvesti 2026. tako što će se tarife postepeno povećavati do propisanog nivoa sve do kraja 2033, i to istom brzinom kojom će smanjivati broj besplatnih dozvola u okviru ETS-a.

Po prvobitnom prijedlogu Europskog parlamenta, prekogranični porez na CO2 je trebalo da bude u potpunosti na snazi već 2030., a besplatni certifikati za emisije ugljenika bi bili sasvim eliminisani tek dvije godine poslije toga. Takvo rješenje bi moglo veoma da naškodi stranim kompanijama koje se oslanjaju na izvoz u EU. Ova dva mehanizma su sada harmonizirana da bi bili ispoštovani propisi Svjetske trgovinske organizacije o konkurenciji, ističu u Vijeću Europe.

S druge strane, industrija će se okoristiti od povećanja bespovratnih sredstava odlučenom na nivou EU, a usmjeravaju se kroz Inovacioni fond i Modernizacioni fond. Takozvane treće zemlje zapravo mogu u potpunosti da izbjegnu CBAM uvođenjem vlastitih sistema za trgovanje emisijama koji bi bili ekvivalentni ETS-u, pa bi tako zadržale prihod, a on je isključivo namjenjen podsticanju dekarbonizacije. Europska komisija ima zadatak da do kraja 2026. prouči mogućnost uvođenja sektora spaljivanja komunalnog otpada u ETS, a zasad se računa da bi to moglo da se izvede najranije 2028., s tim što bi postojala i varijanta odlaganja do 2030., kako kažu u Europskom parlamentu, odnosno 2031., kako je saopštilo Vijeće Europe. CBAM obuhvata cement, aluminij, đubrivo, električnu energiju, vodonik, gvožđe i čelik i određen broj proizvoda. Njegova glavna svrha je da spriječi takozvano curenje ili propuštanje ugljenika (carbon leakage) – preseljavanje industrijske proizvodnje u zemlje s manje strogim klimatskim propisima.

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente

Lukove ispunjavaju 22-inčni naplatci s mnoštvom konveksnih i konkavnih rubova sa strane. Što se tiče dimenzija, koncept je dugačak 4,96 metara, širok 1,96 metara i visok 1,44 metara. Kao što je već viđeno na e-tron konceptima, A6 Avant ima kamere okrenute unatrag koje zamjenjuju tradicionalna ogledala. Također, automobil usvaja ista prilagodljiva LED svjetla koja su predstavljena na prošlogodišnjem Sportback konceptu, za koje Audi obećava da će se pretvoriti u “najtanja prednja svjetla uvedena u proizvodnju”.

Ipak, stražnji dio je taj koji plijeni najviše pažnje. Naime, visoka linija pojasa završava zategnutim dizajnom, a vrata prtljažnika krasi jedna svjetlosna traka koja gotovo podsjeća na drugi spojler. Zapravo, Audi čak tvrdi da je stražnji kraj aerodinamički funkcionalan. To je dodatno potpomognuto uključivanjem plutajuće krovne jedinice koja je u kvadratu sa suženom staklenom površinom. Koncept A6 Avant ima impresivnu vrijednost otpora zraka od 0,24, što je isto kao i kod serijskog e-trona GT.

“Ne elektrificiramo samo uspješnu 45-godišnju historiju Avanta”, rekao je Oliver Hoffmann, član uprave Audija za tehnički razvoj. “Ono što najviše od svega želimo je korištenje tehničke vještine”. Pod ovime Hoffmann misli na moćnu tehnologiju od 800 volti, 270 kW kapaciteta punjenja i WLTP raspon od 700 kilometara. Riječ je o znatno većim očekivanjima dometa od Audijevih trenutnih električnih vozila, od kojih većina nudi maksimalni domet od 400 kilometara. Korištenjem 800-voltnog sistema punjenja, 80 posto baterije moglo bi se ostvariti za samo 25 minuta. Audi je ranije potvrdio da će od 2026. lansirati samo potpuno električna vozila.

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente

Kompanija Huasun čiju opremu i proizvode za teritoriju jugoistočne Europe distribuira projektantska kompanija iz oblasti solarne energije, eSOLAR d.o.o. iz Sarajeva, uvrštena je u ovogodišnju tabelu kompanija jer su projecirali veću efikasnost koja prelazi nivo od 22% – 22,2% i 22,1%. Danas postoji nekoliko serija modula sa efikasnošću od oko 21%, jer kreatori ćelija visoke efikasnosti nisu obavezni dostići taj nivo, ali za dizajn proizvoda iznad 21,5%, ćelijska tehnologija je ključna. Efikasnost i izlazna snaga su dvije ključne karakteristike solarnog modula. Iako postoji nekoliko načina za poboljšanje snage modula, kao što je korištenje veće veličine ćelija ili integracija više ćelija u modul, efikasnost zaista govori o sposobnosti solarnog uređaja da pretvori sunčevu svjetlost na površini u snagu. Zato ova lista uključuje samo najefikasnije solarne module.

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente

Ova metoda agrikulture podrazumijeva solarne panele postavljene na obradivim poljima, ali na način da se postave iznad tla i s razmakom u odnosu na usjeve. Naprotiv popularnom vjerovanju da sjena solarnih panela negativno utječe na rast biljaka, one su ipak pokazale poboljšano preživljavanje i prinose. Razlog je to što solarni paneli bolje kontrolišu stres koji Sunce uzrokuje biljkama, tako da su one u sjeni/hladu zaštićene od visokih temperatura i UV zračenja.

Mediji pišu da su usjevi poput kupusa, patlidžana i zelene salate koji su uzgajani u procesu agrovoltaike tokom testnog perioda u Keniji bili veći i čak zdraviji. Osim toga, zabilježena je značajna ušteda vode koja bi inače bila izgubljena usljed isparavanja tla, a i zbog potreba biljaka u regijama s nedostatkom vode. Također, ispod panela je moguće saditi i usjeve koji ranije nisu uspijevali u Keniji, a farmeri mogu saditi i skuplje biljke te i na taj način povećati svoje prihode. Cilj naučnika je da novu tehnologiju rašire u Istočnoj Africi, ali i šire.

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente

Ukupno je u Europskoj uniji tokom prošle godine registrovano 1.901.239 miliona hibridnih automobila, što je značajan skok u odnosu na 1,1 milion registrovanih 2020. godine. Broj registracija dizel automobila, koji je naglo pao nakon skandala Dieselgate 2015., a pao je za trećinu s prošlogodišnjih 2,77 miliona na 1.901.191. Automobili na benzin su ostali najzastupljenija vrsta vozila, ali s nižim udjelom nego godinu ranije, čineći 40 posto novih registracija, što je pad s 48 posto u 2020.

Projektovanje, izgradnja, održavanje i mjerenje solarnih elektrana i solarne komponente